Invazivne vrste u Hrvatskoj

mungos

Invazivnom vrstom smatramo, odnosno definiramo svaku stranu, nezavičajnu vrstu koja prirodno ne obitava u određenom ekološkom sustavu nekog područja, nego je u njega dospjela ili može dospjeti namjernim ili nenamjernim unošenjem te ako naseljavanje ili širenje strane vrste negativno utječe na biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu na području na koje je unesena. U Hrvatskoj postoje razne invazivne vrste biljaka i životinja od kojih su najpoznatije ambrozija kao biljka te tigrasti komarac i indijski mungos od životinja.

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka, koja naraste od 1 do 1,5 metar. Korijen joj je u obliku vretena i dosta jak. Stablo joj je uspravno, razgranato i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Listovi su perasto dijeljeni u uske režnjeve, tamnozelenog lica i sivo-zelenog naličja. Cvjetovi su skupljeni u jednospolne glavičaste cvati na vrhu stabla i grana. Muški cvjetovi su blijedožuti, cjevasti, sakupljeni u polu loptaste, viseće, guste cvati u obliku klasa. Ženske cvati se formiraju u pazuhu gornjih listova, ispod muških cvati, sa pojedinačnim cvjetovima. Plod je ahenija u kojoj se nalazi sjeme. Cvjeta od kraja srpnja do sredine listopada. Razmnožava se sjemenom, a sjeme se širi posredstvom čovjeka i vjetrom. Ambrozija je porijeklom iz Sjeverne Amerike, odakle je u Europu uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena. Zbog svoje izuzetno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uslovima okoline, u Europi se veoma brzo i lako širi, kako na poljoprivrednim tako i na nepoljoprivrednim zemljištima. Veoma često raste na napuštenim zemljištima, pored puteva, pruga, kuća i slično. Polen ambrozije je jedan od najjačih poznatih alergenata. Sluznica organa za disanje je kontaktno mjesto gdje polen kod osjetljivih bolesnika pokrene alergijsku reakciju. Kao manifestacija alergije javlja se crvenilo očiju, suzenje, začepljenje nosa, svrab u nosu, kihanje, kašalj, otežano disanje, astma i promjene na koži i probavi. Prag koji izaziva alergijske reakcije je vrlo nizak, manje od 20 polenovih zrna po kubnom metru zraka. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na polen ambrozije. Štetnost ambrozije u poljoprivredi je velika, jer ona, zahvaljujući svom izuzetno jakom korijenskom sistemu i bujnoj vegetativnoj masi, iz zemljišta iznosi velike količine hranjivih materija, uzrokujući time osiromašenje zemljišta.

Tigrasti komarac je izvorno tropska i subtropska vrsta jugoistočne Azije, a širi se svijetom od kraja 1970.-tih. Naziv „tigrasti komarac“ je dobio po bijelim prugicama koje ima po tijelu i nogama. Zbog klimatskih promjena i velike prometne povezanosti suvremenog svijeta, danas je rasprostranjen na svim kontinentima. Najčešći način prijenosa u nova područja je u automobilskim gumama u koje komarac polaže jajašca. U Europi je zabilježen prvi put 1979. godine u Albaniji. Stručnjaci zadnjih godina upozoravaju na klimatske promjene, koje su donijele visoke temperature i velike količine oborina, s tim u vezi i širenje komaraca, prenosioca bolesti, iz tropskih i suptropskih područja prema umjerenom pojasu, te opasnost širenja tropskih bolesti, koje ti komarci prenose. U Europi su već zabilježene autohtone epidemije Chikungunya groznice u Francuskoj i Italiji 2007. g. i 2010. g. te dengue u Francuskoj i kod nas na Pelješcu (obje 2010. g.), iz čega slijedi realna opasnost da se te bolesti udomaće u Europi, ukoliko se ne poduzmu preventivne mjere u punom opsegu. Najvažnija preventivna mjera je smanjiti broj, a po mogućnosti ukloniti komarce iz okoliša. Dezinsekcija je mjera koju provode ovlaštene tvrtke, a znači uklanjanje komaraca insekticidima raznim metodama.

Mali indijski mungos, grabežljivac koji je prije stotinjak godina unesen na Mljet da spasi "otok zmija", prometnuo se u najvećeg neprijatelja njegova iznimnog ekosistema i proširio se na kopno, ali mu još nitko nije ozbiljnije pokušao stati na put. Mungosi su se kao izuzetno reproduktivna vrsta raširili po čitavom području, no i lovci su ubrzo shvatili da se radi o štetočini koja uništava jaja fazana i prepelica, te da napada manje životinje i ptice. Živi u Aziji, od Arabije do Nepala, Pakistana, Indije i Šri Lanke, a u Hrvatsku su uvedeni prije više od sto godina.

Više o temi možete poslušati na sljedećem linku https://www.youtube.com/watch?v=VmYAOfAnSIM

Petra Šegulić

Vijesti