Osobe starije životne dobi često nisu upućene u prava koja im pripadaju po zakonu. Štoviše, zaštita njihovih prava dio je zakonodavstva na lokalnoj, županijskoj, nacionalnoj, europskoj pa i svjetskoj razini. Kako bi starije osobe uopće znale da imaju prava, odnosno zakone i strategije koje ta prava štite, potrebno ih je informirati.

Na nacionalnoj razini Vlada RH 2017. godine donijela je Strategiju socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. do 2020. godine. Također, u RH postoji i Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Tu je naravno i Zakon o socijalnoj skrbi RH. Sve te strategije i zakoni štite prava osoba treće životne dobi. U nastavku ćemo navesti nekoliko primjera prava koje bi starije osobe trebale znati.

Pravo na skrb

Starenjem osoba gubi svoju fizičku i mentalnu snagu zbog čega vrlo često postaje ovisna o skrbi članova svoje obitelji, skrbnika ili općenito neke druge osobe. No u slučaju kada osoba nema obveznike uzdržavanja ili oni nisu u mogućnosti pružiti starijoj osobi adekvatnu skrb, Zakon o socijalnoj skrbi RH predviđa mogućnost usluge dugotrajnog smještaja koja se može pružati kao institucijska skrb (u domovima i drugim pravnim osobama) te kao izvaninstitucionalna skrb (u obiteljskim domovima i udomiteljskim obiteljima).

Iako su starije osobe u Hrvatskoj što se tiče njihovih prava i sloboda zakonski gledano jednake svim drugim građanima RH, u stvarnosti je situacija drugačija. Naime, starije se osobe često nalaze u neravnopravnom položaju naspram ostalih građana kada je u pitanju zaštita njihovih temeljnih prava. Kako bi starije osobe postigle i u konačnici zadržale ravnopravan status u društvu, važno je osigurati mjere potpore od strane i države, ali i društva u cjelini.

Kako ostvariti svoja prava?

Jedan dio stvarne situacije na terenu nam govori kako starije osobe, naročito u ruralnim krajevima, nemaju dovoljno sredstava za život, a zbog sve većeg napuštanja ruralnih krajeva, često niti nemaju koga tko bi im pomogao. Upravo zbog te izoliranosti niti imaju mogućnost biti upoznati sa svojim pravima. Svaka starija osoba koja udovoljava uvjetima iz Zakona o socijalnoj skrbi, može ostvariti pravo na naknade i usluge iz sustava socijalne skrbi. Prvi korak u ostvarivanju tog prava je javljanje nadležnom Centru za socijalnu skrb (Centru na području svojeg prebivališta ili boravišta). Tako da ako poznajete staru, bolesnu ili nemoćnu osobu koja nije u mogućnosti samostalno se brinuti o sebi i kućanstvu u kojem živi te nema dovoljna primanja kako bi preživjela, preuzmite odgovornost na sebe te se upoznajte koja prava ta osoba ima te joj pomozite da se javi obližnjem centru i ostvari svoja prava. A prava koja ima su:

1. Zajamčena minimalna naknada

Zakon kaže da pravo na zajamčenu minimalnu naknadu imaju sve osobe koje ostvaruju prihod manji od 800 kuna mjesečno (koliko ova pomoć i iznosi) te ne mogu radom, prodajom imovine, njezinim najmom ili od obveznika uzdržavanja  (ako uopće postoje) osigurati više. Visina pomoći ovisi o broju članova kućanstva, starosnoj dobi i samohranosti. Iznos zajamčene minimalne naknade za čitavo kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Hrvatskoj. Naknada se priznaje od dana podnošenja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, a isplaćuje se mjesečno.

2. Naknada za troškove stanovanja

Ovdje je riječ o režijskim troškovima za struju, plin, grijanje, vodu, komunalnu naknadu, troškove najamnine i slično, za što zahtjev treba podnijeti u jedinici lokalne samouprave s time da mora priložiti rješenje o priznavanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu, što znači da se uz njezinu isplatu osobi plaćaju i režijski troškovi u iznosu do polovice sredstava zajamčene minimalne naknade utvrđene za obitelj ili samca.

3. Troškovi ogrjeva

Korisnik zajamčene minimalne naknade ima pravo i na pokrivanje troškova ogrjeva, točnije tri metra kubična drva jednom na godinu ili pravo na novčani iznos za podmirenje troška grijanja u visini koju odredi nadležna jedinica područne samouprave (ako osoba nema grijanje na drva).

4. Naknada za osobne potrebe korisnika smještaja

Osobi koja ostvaruje uslugu smještaja kod pružatelja te usluge u sustavu socijalne skrbi priznaje se novčana pomoć u visini do 20 posto osnovice ako iz vlastitih prihoda ne može osigurati zadovoljenje osnovnih potreba.

5. Jednokratna naknada

Ono što većina ljudi ne zna jest da se u trenutku neke teškoće, poput bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode, nabavke osnovnih predmeta za kućanstvo, nužne obuće i odjeće i slično, može zapravo obratiti za pomoć Centru za socijalnu skrb i ostvariti pomoć. Pomoć se može odobriti u iznosu koji podmiruje potrebu, odnosno ne više od iznosa pet osnovica za izračun iznosa drugih prava u tijeku kalendarske godine za samca, odnosno sedam osnovica za kućanstvo. U osobito opravdanim slučajevima, moguće je priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a najviše do 10.000 kuna. Za slučaj smrti korisnika zajamčene minimalne naknade ili člana kućanstva koje je korisnik prava zajamčene minimalne naknade, Centar za socijalnu skrb priznaje jednokratnu naknadu do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu smrti korisnika ili mjestu pogreba, u što se uračunavaju i troškovi prijevoza pokojnika.

6. Osobna invalidnina

Ova vrsta pomoći namijenjena je osobama s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, a u svrhu zadovoljavanja njihovih životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice. No valja napomenuti da ako se koristi pravo na osobnu invalidninu nije moguće istovremeno koristiti i pravo na doplatak za pomoć i njegu. Pravo na osobnu invalidninu priznaje se s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, što znači da će osoba dobiti i zaostatke, a u Hrvatskoj riječ o oko 1.200 kuna mjesečno.

7. Doplatak za pomoć i njegu

Ako je osobi potrebna pomoć oko namirenja osnovnih potreba i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripreme i uzimanja obroka, nabave namirnica, čišćenja i pospremanja stana, oblačenja i svlačenja, održavanja osobne higijene, kao i obavljanja drugih osnovnih životnih potreba, onda ima pravo na doplatak za pomoć i njegu. Odobrava se u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o opsegu potrebe. Međutim, u punom iznosu, neovisno o opsegu potrebe, priznaje se osobi s teškim invaliditetom, osobi s težim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju ili slijepoj, gluhoj i gluho-slijepoj osobi koja nije osposobljena za samostalan život i rad, a u smanjenom iznosu slijepoj, gluhoj i gluho-slijepoj osobi koja je osposobljena za samostalan život i rad ili osobi potpuno lišenoj poslovne sposobnosti. Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje Centar za socijalnu skrb s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

8. Pomoć u kući

Kod pomoći u kući misli se na organiziranje prehrane, obavljanje kućnih poslova, održavanje osobne higijene te zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba starijoj osobi, osobi s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim, osjetilnim oštećenjem ili trajnih promjena u zdravstvenom stanju te osobi kojoj je zbog privremenih promjena u zdravstvenom stanju potrebna pomoć druge osobe.

9. Cjelodnevni ili poludnevni boravak

Boravak može biti cjelodnevni ili poludnevni, ovisno o dužini trajanja za vrijeme kojeg se osigurava zadovoljavanje životnih potreba korisnika pružanjem usluga prehrane, održavanja osobne higijene, brige o zdravlju, čuvanja, odgoja, njege, radnih aktivnosti, psihosocijalne rehabilitacije, organiziranja slobodnog vremena, organiziranog prijevoza, a ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika.

10. Usluga smještaja

Ova usluga obuhvaća stanovanje, prehranu, njegu, brigu o zdravlju, socijalni rad, psihosocijalnu rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, aktivno provođenje vremena, a ovisno o utvrđenim potrebama i izboru korisnika. Smještaj se može priznati kao privremeni ili dugotrajni. Privremeni može biti u kriznim situacijama, zbog provođenja kraćih rehabilitacijskih programa te u drugim slučajevima.

11. Organizirano stanovanje

Riječ je o usluzi kojom se jednoj ili više osoba tijekom 24 sata dnevno uz organiziranu stalnu ili povremenu pomoć stručne ili druge osobe, u stanu ili izvan stana, osiguravaju osnovne životne potrebe, kao i one socijalne, radne, kulturne, obrazovne, rekreacijske i ostale.

Ovdje smo naveli osnovna prava koja osobe treće životne dobi mogu ostvariti. Ako poznajete osobu kojoj su bilo koje od ovih usluga potrebne, neka se javi nadležnom Centru za socijalnu skrb kako bi ostvarila svoja prava. Na području grada Karlovca nadležan je Centar za socijalnu skrb Karlovac. Centar je nadležan za područje Grada Karlovca i Ozlja te Općina Draganić, Krnjak, Lasinja, Ribnik, Žakanje, Kamanje i Vojnić s pripadajućim naseljima.

Sjedište Centra za socijalnu skrb je u Karlovcu, I. Meštrovića 10.

 

Autorica: Anamarija Garašić Severinac

• Pret
• Sljedeće

• Turbina promjena
• Stariji i nemoćni
• Osobe treće životne dobi
• Prava starijih osoba
• socijalna skrb