Ako ste roditelj osnovnoškolca/ke ili tinejdžera/ke, onda ste se sigurno mnogo puta našli u situaciji da vam dijete priča o najnovijim trendovima ili o igrama izazova koje svi njegovi/njezini prijatelji igraju. I vjerojatno ste se tada našli u situaciji da jednostavno pogledate svoje dijete i pomislite si: „Ja nemam pojma o čemu ti pričaš“. Vjerujte, niste jedini.
Dok je većina nas bila u osnovnoj školi jedini trend kojeg smo slijedili bila je igra s prijateljima – od „lovica“, „skrivača“, „gumi-gumija“, „školice“, pa eventualno nogometa, košarke i sličnih sportova, možda pokoja društvena igra poput „Čovječe, ne ljuti se“. Kasnije, u srednjoj školi interes za takvim igrama je jenjavao i polako je rastao interes za računalnim igrama, izlascima i sl.
Danas, zahvaljujući tehnologiji, djeca su već od najranije dobi izložena pametnim telefonima, tabletima, televiziji, prijenosnim i stolnim računalima. Sva ta tehnologija donijela je i popularnost društvenih mreža, a s njima i nove trendove. Na primjer, jedno je istraživanje pokazalo da je među današnjom mladeži među najpoželjnijim karijerama ona u online video industriji, poput karijere Youtubera.
No, ove mlađe generacije, koje još ne razmišljaju o karijeri, već o igri i zabavi, prate neke druge trendove. Već nekoliko godina popularni su trendovi nastali na društvenim mrežama – poput Facebooka ili Instagrama. Možda najpopularniji izazov koji je zapravo dosegao svoju popularnost među odraslom populacijom bio je #IceBucketChallenge. Ovaj izazov bio je i humanitarnog karaktera jer mu je cilj bio podizanje svijesti o bolesti zvanoj ALS ili amiotrofična lateralna skleroza. Izazov se sastojao od polijevanja sebe ili nekog drugog s kantom napunjenom ledom i hladnom vodom. Izazov je dosegao veliku popularnost na društvenim mrežama te su se skupila velika financijska sredstva donirana za borbu protiv ove opake bolesti. Zapravo je funkcionirao tako da je bilo dovoljno izazvati nekoga da sudjeluje u izazovu ili ako ne želi, morao je donirati novac u humanitarne svrhe, odnosno u borbu protiv ALS-a. I od tog izazova je popularnost različitih "izazova" rasla.
No, nisu svi trendovi ovako, mogli bismo reći, „simpatični“ ili "humanitarni". Tu je i nedavno popularan #KikiChallenge koji je uključivao iskakanje iz auta u pokretu i plesanje na ritmove pjesme „Kiki, do you love me“, američkog hip-hop izvođača Drakea. Malo je reći da je opasno iskakati iz automobila u pokretu, a evidentiran je i velik broj nezgoda prilikom izvođenja ovog izazova, gdje su akteri videa bili pregaženi od strane drugih vozila - sudionika u prometu. Iako su u ovom izazovu također sudjelovale odrasle osobe, na mnogim video klipovima možemo vidjeti i tinejdžere kako iskaču iz automobila u pokretu i plešu na sredini kolnika.
Kod djece su popularni malo drugačiji izazovi. Primjerice, imamo one bezazlene poput #WaterBottleChallenge u kojem je cilj preokrenuti bocu s vodom u zraku tako da se spusti na ravnu površinu u uspravnom položaju. Ovaj se izazov pretvorio u igru koju djeca igraju pod školskim odmorima i zaista nema nikakve štete u njoj. Nažalost, nisu sve igre/trendovi/izazovi (kako god ih zvali) tako bezazleni. Jedan od najopasnijih izazova, koji i nije bio toliko popularan koliko je stekao "slavu" zbog opasnosti koja se krije prihvaćanjem tog izazova, bio je i #TidePodChallege. Vjerovali ili ne, u ovom izazovu u kojem su najčešće sudjelovala djeca i tinejdžeri zadatak je bio pojesti/izgristi/progutati kapsulu za pranje rublja Tide. Malo je reći da je izazov bio kratkog vijeka – možda jer je s tim izazovom povezano na desetke smrtnih slučajeva te još veći broj ozljeda i opeklina.
Još jedan izazov povezan s ozljedama bio je i #SaltAndIceChallenge. Izazov je bio najpopularniji među tinejdžerima na društvenim mrežama, a zadatak je bio da se na golu kožu stave sol i led te se igra po principu „tko može duže izdržati“. No djeca nisu svjesna da sol snižava temperaturu leda zbog čega na koži nastaju prvo crvenilo pa zatim oteklina. A tako hladan led u kratkom vremenu može prouzrokovati i opekline drugog stupnja. Tu moramo spomenuti i #CinnamonChallenge ili „Izazov cimeta“ koji je bio veoma popularan među američkom mladeži. Cilj je bio progutati žličicu cimeta u 60 sekundi bez kapi vode. Neke od posljedica do kojih ovakva igra može dovesti je gušenje, iritacija grla, problemi s disanjem, pa čak i kolaps pluća.
Od smiješnih i bezazlenih do glupih i jako opasnih - izazova koji počinju najčešće na društvenim mrežama ima mnogo. U pravilu, svakih par mjeseci društvene mreže preplavi neki novi izazov.
No, društvene mreže ne prate samo izazovi. Tu su i neki novi trendovi koji su simpatični, te društvene ili online igre koju djeca „jednostavno moraju imati i igrati“. Trenutačno možda najpopularniji internetski trend među hrvatskom djeca je ples zvan „The Floss“ inspiriran pokretom iz besplatne avanturističke igrice Fortnite. Jednostavan pokret zahtjeva dobru koordinaciju ruku i nogu te se sastoji od brzog kretanja tijela i pomicanja ruku. Tijelo se pomiče lijevo-desno dok ruke idu na suprotnu stranu od ostatka tijela. Na prvu se čini dosta lagan pokret, ali je potrebna dobra koordinacija ruku i tijela kako bi se ovaj pokret usavršio. Pokret je postao senzacija nakon što je 16-godišnji Russell Horning objavio video na kojem izvodi floss. Na Instagramu, pod nazivom The Backpack Kid, prati ga čak 1.7 milijun pratitelja.
Kad smo već spomenuli gore navedenu avanturističku igru, radi se o jednoj od najpopularnijih igara kod djece i tinejdžera danas. Fortnite je utemeljena na jednostavnom konceptu - nadživjeti sve ostale igrače i ostati posljednji preživjeli. Iako se čini kao obična nasilna igra, ova igra je dosta zahtjevna ako netko želi ostati posljednji preživjeli, odnosno potrebno je puno razmišljanja i razrade strategija te, naravno, malo sreće.
Da se vratimo na trendove na društvenim mrežama. Da, neki su opasni. Neki bezazleni i zabavni. Internet i društvene mreže uvukle su se u našu svakodnevicu – kako kod odraslih ljudi, tako i kod djece. Posebno kod djece jer su ona ta koja odrastaju uz Internet. Nije to ni loša stvar. Kao i kod većine drugih stvari, primjerice kod gledanja televizije, valja biti na oprezu što dijete gleda, odnosno što igra, s kim „chata“ te koje stranice posjećuje. Potpuna zabrana tehnologije neće donijeti ništa dobro, ali redovita komunikacija, uključenost u život djeteta te razgovor o opasnostima koje današnja tehnologija te svijet Interneta donosi je nužna kako bi dijete shvatilo dobre i loše strane digitalnog svijeta u kojem danas živimo.
Anamarija Garašić Severinac