unnamed

Klimatske su promjene već prisutne, a sasvim izvjesno možemo očekivati da će se nastaviti; temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a razina mora raste. Događaji povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim prilikama koji uzrokuju nepogode poput poplava i suša u mnogim će regijama postajati sve češći i silovitiji.

Utjecaji promjene klime na ekosustave, gospodarske sektore te ljudsko zdravlje i dobrobit, razlikuju se diljem Europe. Čak i ako se svjetski napori za smanjenje emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne te su stoga potrebne dodatne aktivnosti kako bismo se prilagodili učincima tih promjena.

Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni rast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se drastično smanjiti. Više informacija možete potražiti u globalnim politikama o klimatskim promjenama.

EU i druge države članice EGP-a poduzimaju razne aktivnosti kako bi smanjile svoje emisije stakleničkih plinova, a te napore nadopunjuju i politike prilagodbe klimatskim promjenama.

Utjecaji i ranjivost sustava

Najveći porasti temperature u Europi bilježe se u južnoj Europi tijekom ljeta i na području Arktika tijekom zime. Smanjenje oborina bilježi se u južnoj Europi, a porast oborina na sjeveru. Predviđeni porasti jačine i učestalosti toplinskih valova i poplava te promjene u rasprostranjenosti nekih zaraznih bolesti i peluda mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi. Klimatske promjene izazivaju dodatan pritisak na ekosustave i dovode do premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru i na više nadmorske visine, a sve to utječe na sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, proizvodnja energije, turizam te općenito na infrastrukturu. Većinu ovih projekcija možemo smatrati nepovoljnima.

Europske regije koje su posebno osjetljive na klimatske promjene, a pri čemu mislimo i na urbana područja, uključuju; južnu Europu i mediteranski bazen, planinska područja, obalne predjele, delte i poplavne doline, daleki sjever Europe i Arktik.

Stoga je izvjesno da su potrebne prilagodbe kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće aktivnosti da se utjecaj klimatskih promjena spriječi ili svede na najmanju moguću mjeru. Potrebne su strategije i djelovanje na lokalnoj, nacionalnoj, transnacionalnoj razini te na razini EU-a. Integracija s politikama iz drugih područja je nužna i sve se češće provodi; primjerice s područjima kao što su gospodarenje ekosustavima i vodama, smanjenje rizika od katastrofa, gospodarenje obalnim područjima, poljoprivreda i ruralni razvoj, zdravstvene usluge, urbanističko planiranje i regionalni razvoj. Djelovanje uključuje tehnološke mjere, mjere koje se temelje na održivom gospodarenju ekosustavima i mjere koje se bave promjenama ponašanja.

Politike EU-a

U travnju 2013. Europska komisija objavila je Strategiju EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama, koja ima tri glavna cilja:

1. Promicanje djelovanja država članica: poticanje svih država članica na donošenje sveobuhvatne strategije prilagodbe te pružanje financijskih sredstava kojima bi se državama članicama pomoglo da izgrade svoje kapacitete za prilagodbu i poduzmu potrebne radnje.

2. Podržavanje prilagodbe u gradovima pokretanjem dobrovoljnih obveza koje se temelje na inicijativi „Sporazum gradonačelnika“ (koja je od 2015. spojena sa Sporazumom gradonačelnika za klimu i energiju).

3. Rad na prilagodbama klimatskim promjenama na razini EU-a daljnjim promicanjem prilagodbi u ključnim osjetljivim sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i kohezijska politika, čime se osigurava bolja otpornost europske infrastrukture i promiče osiguranje od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Sve veći broj država članica EGP-a donosi nacionalne strategije o prilagodbama, a nekoliko njih razvilo je i provodi nacionalne akcijske planove za prilagodbu. Strategije i djelovanje provode se i u mnogim gradovima te u transnacionalnim regijama diljem Europe, uključujući i područje Baltičkog mora, Karpata i Alpi.

Aktivnosti EEA-e

EEA podržava razvoj i provedbu aktivnosti vezanih za prilagodbe klimatskim promjenama u Europi, vrednovanje politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjivanje rizika od katastrofa pružanjem relevantnih informacija. EEA informacije (primjedbe, projekcije, pokazatelji, procjene) usredotočene su na klimatske promjene, učinke, osjetljivost sustava i mjere prilagođavanja u Europi.

EEA blisko surađuje s Europskom komisijom (GU za klimatsku politiku, GU za Zajednički istraživački centar, Eurostat), sa stručnjacima iz svojeg Europskog tematskog centra o utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (ETC/CCA) te s mrežom zemalja EEA-e (Eionet). EEA surađuje, među ostalima, sa službom za klimatske promjene Copernicus, s ECDC-om, regionalnim uredom SZO-a za Europu, regionalnim uredom ISDR-a za Europu, OECD-om i IPCC-om.

Ključne aktivnosti i proizvodi uključuju procjenu utjecaja klimatskih promjena i osjetljivosti na klimatske promjene u Europi te analizu nacionalnih, gradskih i sektorskih strategija te akcijskih planova za klimatske promjene. EEA također održava Europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT) i upravlja njome.

 

Petra Šegulić

 

volonteri

solarno stablo BANNER 300px

Sponzori

Cistoca.pngLogotip-Vodovod-i-kanalizacija.pngREGEA-web.pngbrunata.pnggrb_karlovca_copy.pnghep.png
Go to top