podvodni svijet 5

Podvodni svijet u europskim slatkovodnim tijelima i regionalnim morima nije u dobrom stanju. Loše stanje ekosustava izravno utječe na mnoge životinje i biljke koje žive u vodi, na druge vrste te na ljude koji ovise o čistoj vodi.

Stanje europskih mora zabrinjavajuće je, većinom zbog prekomjernog izlova i klimatskih promjena, a u slatkovodnim tijelima javljaju se problemi zbog viška nutrijenata i izmijenjenih staništa. Kemijsko onečišćenje negativno utječe na slatkovodne i morske okoliše.

U vodi, koja obuhvaća sve od rijeka i jezera do močvara i mora, žive mnoge životinje i biljke, a uz njih i ostale biljke i životinje o njoj ovise. Ljudima su vodena tijela izvor zdravlja, hrane, prihoda i energije te glavni prometni putovi i mjesta za odmor.

Ljudi su stoljećima mijenjali europska vodna tijela radi uzgoja hrane, proizvodnje energije i zaštite od poplava. Te aktivnosti bile su od ključne važnosti i za europski gospodarski i društveni razvoj, ali su i naštetile kvaliteti vode i prirodnim staništima riba i drugih vodenih životinja i biljaka, posebno u rijekama. Voda u mnogim slučajevima ima i nezahvalnu zadaću prenošenja onečišćujućih tvari koje smo ispustili u zrak, na kopno i u vode, a u nekim je slučajevima krajnje odredište našeg otpada i kemikalija.

Ukratko, učinkovito smo iskorištavali sve prednosti vode, ali na štetu prirodnog okoliša i gospodarstva. Mnogi su vodeni ekosustavi i vrste ugroženi: smanjuje se broj mnogih populacija riba; do mora dolazi previše ili premalo taloga, u porastu je erozija obale i slično. Svi ti problemi u konačnici će utjecati i na naoko besplatne usluge koje vodna tijela trenutačno pružaju ljudima.

Europska jezera, rijeke i obalne vode i dalje su pod pritiskom

Onečišćenje, prekomjerno zahvaćanje i fizičke promjene, kao što su brane i druge intervencije u prostoru, i dalje štete slatkovodnim tijelima diljem Europe. Ti pritisci često zajedno utječu na vodne ekosustave, pridonose gubitku bioraznolikosti i ugrožavaju prednosti koje ljudi imaju od vode.

Prema nedavnom izvješću Europske agencije za okoliš, Europske vode — procjena stanja i pritisaka 2018.en, samo 39 % površinskih voda ispunjava uvjete za dobro ili vrlo dobro ekološko stanje. Rijeke i prijelazne vode koje vode do morskog okoliša (npr. područja delta) u načelu su u lošijem stanju od jezera i obalnih voda. Ekološko stanje prirodnih vodnih tijela u načelu je bolje od stanja znatno izmijenjenih ili umjetnih vodnih tijela, kao što su akumulacijska jezera, kanali i luke.

Pozitivno je to što su europske podzemne vode, koje u mnogim državama osiguravaju 80 – 100 % vode za piće, u načelu čiste, a 74 % područja podzemnih voda zadovoljavajućeg je kemijskog statusa.

Glavni problemi kopnenih voda uključuju prekomjerno onečišćenje nutrijentima iz poljoprivrede, kemijsko onečišćenje iz zraka i izgrađene izmjene koje narušavaju ili uništavaju staništa, posebno riba.

Intenzivna poljoprivreda oslanja se na umjetna gnojiva radi povećanja prinosa. Ta umjetna gnojiva često unose dušik i druge kemijske spojeve u tlo. Dušik je kemijski element kojeg u prirodi ima u velikim količinama te je od ključne važnosti za rast biljaka. Međutim, biljke ne uzimaju sav dušik koji je namijenjen za usjeve. To se događa iz različitih razloga, na primjer zato što se upotrebljava više umjetnih gnojiva nego što biljka može upiti ili se umjetno gnojivo ne primjenjuje tijekom razdoblja rasta biljke. Taj višak dušika završava u vodnim tijelima.

Višak dušika u vodi ima sličan utjecaj kao i na kopnene biljke, odnosno potiče rast određenih vodenih biljaka i alga u postupku koji se naziva eutrofikacija. Zbog tog viška biljaka smanjuje se količina kisika u vodi na štetu drugih vrsta koje žive u tom vodnom tijelu. Međutim, poljoprivreda nije jedini izvor dušika koji završava u vodi. Industrijska postrojenja ili dizelska vozila također mogu ispuštati znatne količine dušika u atmosferu i taj se dušik kasnije taloži u kopnenim ili vodnim površinama.

Emisije teških metala iz industrije u vodu smanjuju se velikom brzinom prema posljednjoj analizi podataka iz Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) koju je provela Europska agencija za okoliš. Analizom je utvrđeno da se pritisak na okoliš uzrokovan ispuštanjem iz industrije osam ključnih teških metala u vodu ([1]) smanjio za 34 % od 2010. do 2016. Rudarske aktivnosti činile su 19 % tog pritiska, a intenzivna akvakultura 14 %. U slučaju intenzivne akvakulture, u more se iz kaveza za ribe ispuštaju bakar i cink koji se upotrebljavaju za zaštitu tih kaveza od korozije i rasta morskih organizama. Štetni učinci teških metala mogu uključivati, primjerice, probleme u učenju, ponašanju i plodnosti kod životinja i ljudi.

Javljaju se i drugi izvori onečišćenja. Na primjer, posljednjih godina sve se više uočava onečišćenje vode uzrokovano farmaceutskim proizvodima kao što su antibiotici i antidepresivi, koje utječe na hormone i ponašanje vodnih vrsta.

Mjere su poduzete, no je li prekasno?

Loše stanje vodnih tijela nije se poboljšalo tijekom posljednjeg desetljeća unatoč naporima država članica EU-a, koji su uključivali, među ostalim, uklanjanje uzroka onečišćenja, obnovu prirodnih staništa i postavljanje prolaza za ribe oko brana. Budući da se na europskim rijekama gradi veliki broj brana i akumulacijskih jezera, opseg poduzetih mjera možda je premali da bi se mogao ostvariti znatan napredak. Moguće je, također, i da treba proći određeno vrijeme te da će se nekima od tih mjera dugoročno ostvariti konkretna poboljšanja. Jedan pozitivni pokazatelj kojeg već možemo uočiti jest da je ostvaren očit napredak u pogledu pročišćavanja komunalnih otpadnih voda i smanjenja ispuštanja otpadnih voda u okoliš. Koncentracije onečišćujućih tvari povezanih s ispuštanjem otpadnih voda, kao što su amonijak i fosfat, posljednjih su se 25 godina znatno smanjile u europskim rijekama i jezerima. Pokazatelj EEA-a o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda također pokazuje trajno poboljšanje u pogledu rasprostranjenosti i kvalitete pročišćavanja u svim dijelovima Europe.

 

Petra Šegulić

 

volonteri

Sponzori, donatori i partneri

Carpe_diem_logo.pngDrutvo_Naa_djeca_Karlovac_logo.pngGradska_Toplana_logo.jpgHEP_RGB.pngHK-logo-color.pngINKASATOR_LOGO_RGB.jpgKarlovac_logo_.jpgMDOMSP_logo.pngMcdonalds_logo.jpgNajbolji_prijatelj.pngOS-Grabrik-Logo-.jpgO_Draganii.pngO_Mahino_logo.pngZELENILO-LOGO.jpgZoo_villi_logo.pngistoa_logo.pnglogo_kole_banija.pnglogo_zoo_hobby.png
Go to top