Slika obrazovanje osoba treće životne dobi

Cjeloživotno učenje: ideja cjeloživotnog obrazovanja, odnosno učenja proizlazi iz pretpostavke da je čovjek najveće društveno bogatstvo u koje se treba najviše ulagati. Obrazovanje i učenje tijekom cijelog života čovjeku daje mogućnost sudjelovanja i povećava sposobnosti interakcije što je jedan od najboljih načina borbe protiv društvene isključenosti.

Živimo u vremenu ubrzanih promjena u znanosti i tehnologiji, društvu i ekonomiji, mijenjaju se društveni obrasci i potrebe što dovodi do zaključka da je unutar procesa globalizacije obrazovanje preduvjet socijalne participacije. Svakodnevne promjene i napredovanje društva utječe na svakodnevni život svih ljudi, a posebice osoba starije životne dobi. Zbog tih razloga cjeloživotno učenje za starije osobe dobiva sve veću društvenu važnost.

Na odluku osobe o učenju novih vještina djeluju različiti faktori: promjena društvenih veza, znanstveno-tehnološke promjene, povećanje raznolikosti, učenje za umirovljenički život ili pripreme za nastavak karijere, učenje nakon umirovljenja radi novonastale obiteljske socijalno-ekonomske situacije, nova uloga u obitelji i društvu, obrazovanje radi zadovoljavanja specifičnih interesa i slično. Najčešći ciljevi koji se javljaju kod osoba starije životne dobi koje se odluče na neku vrstu edukacije su aktivno građanstvo, osiguranje socijalne uključenosti te osobni razvoj pojedinca.

Za razliku od mlađih osoba, kod starijih osoba u razdoblju zrelosti prevladavaju motivi što znači da oni uče radi sebe, radi želje da nauče i saznaju nešto novo. Jedan od razloga učenja osoba starije životne dobi je i društvenog karaktera, odnosno putem učenja sudjeluju u zajednici, druže se i upoznaju nove ljude. Govorimo o unutarnjoj motivaciji za učenjem koja se očituje u zadovoljstvu, samopotvrđivanju, novim stvaralačkim mogućnostima, podizanju kvalitete života te bolje razumijevanje svijeta oko njih samih.

Razlikujemo tri kategorije učenja, formalno, neformalno i informalno učenje. Formalno obrazovanje podrazumijeva provedbu obrazovnog programa u formalnim obrazovnim ustanovama kao što su škole te studiji. Cilj je stjecanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za određena područja. Polaznicima je nakon završenog obrazovanja uručena javna isprava kojom se potvrđuje stečeno znanje. Neformalno obrazovanje je namijenjeno provođenju izvan redovnog sustava te nije ograničeno standardnim oblicima odgojno - obrazovnog procesa. Podrazumijeva različite radionice, programe te treninge koji su usmjereni na osposobljavanje i usavršavanje određenih područja znanja i vještina te različite socijalne aktivnosti. Namijenjeni su osobnom razvoju. Informalno obrazovanje je ono koje se odvije neprekidno tijekom cjelokupnog života svake osobe. Karakterizira ga niz svakodnevnih aktivnosti, radnji te vlastitih iskustava kroz koje upijamo i prihvaćamo pozitivne vrijednosti, sposobnosti, vještine i znanja.

Dosadašnje predrasude glede sposobnosti učenja starijih osoba pobila su brojna istraživanja koja pokazuju da starije osobe mogu učiti, njihovo pamćenje je mnogo bolje očuvano nego što se mislilo, a njihovi motivi učenja su puno iskreniji i jači od motiva osoba druge živote dobi, odnosno osoba u razdoblju zrelosti. Motivi učenja osoba u razdoblju zrelosti najčešće su usmjereni prema profesionalnom napretku i materijalnoj koristi, dok kod starijih osoba prevladavaju motivi: oni uče radi sebe, radi želje da nauče nešto novo, da nešto novo saznaju.

Valja imati na umu da stariji mogu jednako kvalitetno učiti kao i oni mlađi samo im za to treba malo više vremena, a njihovi motivi su jači od motiva osoba druge životne dobi.

 

 

                                                                                                                                   Natalija Špoljarić

 

volonteri

solarno stablo BANNER 300px

Sponzori

Cistoca.pngLogotip-Vodovod-i-kanalizacija.pngREGEA-web.pngbrunata.pnggrb_karlovca_copy.pnghep.png
Go to top