Krka Croatia L

Nacionalni park „Krka“ proglašen je nacionalnim parkom 24. siječnja 1985. godine, a park je prostrano, pretežito neizmijenjeno područje iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, a obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava. 

Namjena mu je prije svega znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna, a zbog posjetitelja postoje i turističke djelatnosti. Smješten je na području Šibensko-kninske županije i obuhvaća površinu od 109 km² najljepšeg toka rijeke Krke i donji tok rijeke Čikole. Posebno značajno obilježje rijeke Krke je stvaranje sedrenih barijera sa specifičnim biocenozama (mahovine, alge, bakterije) nužnim za održavanje i rast sedrenih pregrada i slapišta koji predstavljaju znanstvenu i turističku zanimljivost. Skradinski buk sa svojih 17 stepenica na dužini od 800 m, ukupnom visinskom razlikom 45,7 m i širinom 200 m - 400 m najveće je sedreno slapište u Europi. U podnožju Skradinskog buka počinje potopljeni dio Krke (estuarij), odnosno dio u kojem se miješaju riječna i morska voda, stvarajući akvatorij sa specifičnim živim svijetom bočatih voda. Posebnu vrijednost Nacionalnog parka predstavlja otočić Visovac s crkvom i samostanom iz 14. st.

U nacionalnom parku „Krka“ godišnje se može očekivati nešto više od 100 vedrih i oko 90 oblačnih dana. Područje Šibenika izravno je obasjano Sunčevim zrakama oko 2 600, a područje Knina oko 2 400 sati, te se ubrajaju u najsunčanije predjele Hrvatske. Godišnja količina oborina u Šibeniku je oko 809 mm, u Kninu oko 1 078 mm, a najobilnije su u hladnijem dijelu godine, u razdoblju od listopada do veljače. Najmanje oborina ima ljeti, posebno u srpnju, kada u Šibeniku prosječno padne oko 30, a u Kninu 46 mm oborina. Snijeg je na ovom području vrlo rijetka pojava, osobito uz more. Srednja relativna vlažnost u Kninu je 67%, u Šibeniku 57%.

Uz dolinu rijeke Krke prevladavaju vjetrovi hladnog polugodišta: sjeveroistočnjak – bura i jugoistočnjak – jugo. Bura je izrazita na cijelom području, a jugo samo u donjem toku rijeke Krke. Ljeti, za vedra vremena, razvija se blagi danji vjetar, maestral, iz zapadnog ili jugozapadnog smjera.

Fauna nacionalnog parka „Krka“ samo je djelomično istražena. Neki faunistički elementi posebno su bogati i zanimljivi.

U slatkovodnom dijelu Krke utvrđeno je sedamnaest vrsta riba iz šest porodica. Od toga su sedam endemi jadranskog područja, a jedna od četiriju vrsta iz porodice pastrva (obitava samo u Krki). Utvrđeni endemi još su: glavatica, drlja , mren , ilirski klen.

Medu vodozemcima česti su obični vodenjak, siva gubavica, zelena žaba i dr., a među gmazovima veliki zelembać, blavor, kućni macaklin, čančara, europska kornjača te zmije četveroprugi kravosas, crvenkapica, modraš i obični poskok. Po bogatstvu (221 vrsta) i faunističkoj strukturi Krka je jedan od najznačajnijih ornitoloških rezervata u Hrvatskoj, a uvrštena je i medu ornitološki najvrjednija područja Europe. Posebno je značajna kanjonska ornitofauna, koja sadrži brojne rijetke i ugrožene vrste: suri orao, orao zmijar, sokolovi, sove, čiope, lastavice i dr. Područje parka zanimljivo je i za seobu i zimovanje močvarnih ptica kao sto su razne vrste čaplji, divlje patke i guske, ždralovi, šljuke. U fauni sisavaca pronalazimo čaglja, tvora, kunu bjelicu, jazavca te vrlo prorijeđenu i ugroženu vidru.

Šumski pokrov nacionalnog parka „Krka“ pod djelovanjem stoljetnog antropogenog utjecaja uvelike je uništen i degradiran. Posljednjih desetljeća zapažen je prirodni proces obnove vegetacije uslijed smanjene siječe drva i ograničenja ekstenzivnog stočarstva.

Biljni pokrov karakterizira oko 800 vrsta medu kojima je vise ilirsko-jadranskih endema. Najviše je mediteranskih flornih elemenata (oko 60 %), zatim južnoeuropskih (oko 20 %), a ostatak cine biljke široke rasprostranjenosti i kozmopoliti.

Nacionalnim parkom „Krka“ upravlja Javna ustanova u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode  RH. Djelatnost Ustanove uključuje zaštitu, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirodnih dobara te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode na zaštićenom području.

 

Izradio: Davor Beber

 

volonteri

Sponzori, donatori i partneri

Carpe_diem_logo.pngDrutvo_Naa_djeca_Karlovac_logo.pngGradska_Toplana_logo.jpgHEP_RGB.pngHK-logo-color.pngINKASATOR_LOGO_RGB.jpgKarlovac_logo_.jpgMDOMSP_logo.pngMcdonalds_logo.jpgNajbolji_prijatelj.pngOS-Grabrik-Logo-.jpgO_Draganii.pngO_Mahino_logo.pngZELENILO-LOGO.jpgZoo_villi_logo.pngistoa_logo.pnglogo_kole_banija.pnglogo_zoo_hobby.png
Go to top