1

U medicinski otpad ubrajamo sav otpad koji nastaje pri pružanju zdravstvenih usluga.

Većinom se ubraja u opasni otpad jer predstavlja veliku biološku i kemijsku opasnost te može značajno ugroziti zdravlje ljudi. Kod postupanja s medicinski otpadom podrazumijeva se nošenje zaštitne opreme i njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka. Potrebno je voditi očevidnik i prijaviti nadležnim institucijama skladištenje, predobrađivanje, obrađivanje te prijevoz i odlaganje.

Medicinski otpad obrađuje se na jedan od sljedećih načina:

1. direktnim spaljivanjem i

2. sterilizacijom i usitnjavanjem, nakon čega otpad postaje neopasan i može se odlagati ili spaljivati s komunalnim otpadom

Kada su u pitanju zakonske regulative koje se odnose na medicinski otpad, u Hrvatskoj postoji Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom. Uz pomoć njega su uređeni postupci i načini gospodarenja otpadom koji nastaje uslijed pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi, ali i životinja, te istraživačkih djelatnosti i pružanja raznih usluga kod kojih se dolazi do kontakta s krvlju ili izlučevinama ljudi ili životinja. Odredbe spomenutog Pravilnika ne odnose se na gospodarenje radioaktivnim medicinskim otpadom. U Hrvatskoj postoji cijeli niz zakona, pravilnika, uredbi i naputaka koji se odnose na gospodarenje medicinskim otpadom, a zbog lakšeg razumijevanja obaveza iz tih propisa, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripremila je Priručnik za vođenje podataka o otpadu.

Kako nastaje medicinski otpad

Proizvođači medicinskog otpada su klinike, domovi zdravlja, stomatološke ordinacije, zdravstvene ustanove, mrtvačnice, istraživački i dijagnostički laboratoriji, ljekarne, prihvatilišta i hranilišta za životinje, saloni za akupunkturu, pedikuru i piercing.

Ovisno  o količini proizvedenog otpada, oni se dijele na:

1. velike izvore – one koji na jednoj lokaciji godišnje proizvedu 200 ili više kilograma opasnog medicinskog otpada i

2. male izvore – one koji na jednoj lokaciji godišnje proizvedu manje od 200 kilograma opasnog medicinskog otpada

Medicinski otpad može se podijeliti prema nekoliko kriterija pa se tako prema agregatnom stanju dijeli na:

1. kruti,

2. tekući i

3. skupljeni plinoviti otpad

Prema svojstvima medicinski otpad se može podijeliti na:

1. opasan proizvodni otpad i

2. neopasan proizvodni otpad

Neopasan medicinski otpad podrazumijeva otpad koji ne predstavlja posebnu opasnost kod rukovanja ili odlaganja, a tu spada uobičajeni otpad poput papira i kartonske ambalaže, ostataka hrane, stakla, rublja, posteljine, zavoja od gipsa, pelena, platna i slično.

Opasni medicinski otpad je otpad koji ima sljedeća svojstva: štetnost, kancerogenost, toksičnost i infektivnost. Tu spadaju oštri predmeti, farmaceutski otpad, amalgamski otpad, citotoksični i citostatski otpad, kemijski otpad i slično.

Odlaganje medicinskog otpada

Osobe koje su u kontaktu s opasnim infektivnim otpadom moraju poznavati načela zaštite na radu i sigurnosti radnika. Osoblje mora proći odgovarajuću obuku koja će osigurati da osoblje razumije potencijalne opasnosti vezane uz medicinski otpad i da shvati važnost korištenja zaštitne opreme i provođenja osobne higijene. Obuku trebaju proći svi zaposlenici koji su izloženi riziku, a to su medicinsko osoblje, spremačice i radnici koji su zaduženi za održavanje postrojenja za obradu otpada te oni koju rukuju medicinskim otpadom i rade na njegovom odlaganju. Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva razvrstavanje i skupljanje na mjestu nastanka u ambalažu koja je prilagođena svojstvima otpada, količini, načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja.

Pakiranje medicinskog otpada

Spremnici za skupljanje opasnog medicinskog otpada moraju biti otporni na djelovanje opasnih svojstava otpada i moraju dobro podnositi uobičajene uvjete prilikom prijevoza, poput promjena temperature, tlaka i vlažnosti i vibracija. Zarazni medicinski otpad mora se na mjestu nastanka odvojiti i skupiti u hermetički zatvorne spremnike otporne na probijanje i istjecanje tekućina. U privremeno skladište se prevozi bez premještanja u druge spremnike i na način koji onemogućava kontakt ljudi s otpadom. Spremnici moraju biti označeni natpisom koji sadrži sve potrebne informacije i koji mora biti točno određene veličine ( 70 x 75 milimetara).

Skladištenje medicinskog otpada

Medicinski otpad se na mjestu nastanka mora skladištiti u privremeno, natkriveno i zaključano skladište koje je odvojeno od osnovne djelatnosti i u kojem je spriječen dotok oborinskih voda. Zarazni medicinski otpad smije se držati najduže 15 dana na temperaturi od +8  °C, ili osam dana na temperaturi od +8 do + 15  °C.

Prijevoz medicinskog otpada

Kad je u pitanju prijevoz opasnog medicinskog otpada, on se mora prevoziti vozilima u kojima temperatura ne prelazi +15  °C, na način koji sprječava direktan kontakt ugroženih osoba s otpadom. Tijekom isporuke se ne smije premještati u druge spremnike ili naknadno razvrstavati. Kao što je spomenuto na početku teksta, medicinski otpad može se obrađivati direktnim spaljivanjem ili sterilizacijom i usitnjavanjem. Što se spaljivanja tiče, u Hrvatskoj ne postoje spalionice otpada pa se otpad koji sadrži štetne kemijske tvari, i mora se izravno spaljivati, izvozi izvan Hrvatske.

 

 

 

Petra Šegulić

 

volonteri

Sponzori, donatori i partneri

Carpe_diem_logo.pngDrutvo_Naa_djeca_Karlovac_logo.pngGradska_Toplana_logo.jpgHEP_RGB.pngHK-logo-color.pngINKASATOR_LOGO_RGB.jpgKarlovac_logo_.jpgMDOMSP_logo.pngMcdonalds_logo.jpgNajbolji_prijatelj.pngOS-Grabrik-Logo-.jpgO_Draganii.pngO_Mahino_logo.pngZELENILO-LOGO.jpgZoo_villi_logo.pngistoa_logo.pnglogo_kole_banija.pnglogo_zoo_hobby.png
Go to top