1

Pesticidi ili zaštitna sredstva su tvari za suzbijanje štetnih organizama, a mogu biti sintetičke kemijske tvari i ponekad, ali rijetko, mogu biti prirodnog podrijetla. 

Uglavnom je riječ o toksičnim tvarima čija je zadaća selektivno uništavanje štetnika.

Vrste pesticida

Ovisno o vrsti organizama za čije se suzbijanje koriste, pesticidi se dijele na zooicide (koji suzbijaju nametnike životinjskog podrijetla) i fitocide (koji suzbijaju nametnike biljnog porijekla).

Zoocidi se dijele na:

1. insekticide (sredstva za suzbijanje kukaca),

2. akaricide (za suzbijanje grinja),

3. nematocide (za suzbijanje nematoda/oblića),

4. limatocide (za suzbijanje puževa),

5. rodenticide (za suzbijanje glodavaca) i

6. korvicide (za odbijanje ptica)

Fitocidi se dijele na:

1. herbicide (sredstva za suzbijanje korova) i

2. fungicide (sredstva za suzbijanje korova)

Štetnost pesticida za ljude

Iako u agronomiji postoje brojne druge metode zaštite bilja, poput mehaničke, agrotehničke, biološke, karantenske i drugih, kemijska metoda zaštite je daleko najzastupljenija. Danas je konvencionalnu poljoprivrednu proizvodnju nemoguće zamisliti bez upotrebe pesticida, a takav način zaštite bilja sa sobom nosi niz negativnih popratnih pojava. Zabilježeni su brojni slučajevi trovanja ljudi, ali i životinja te poljoprivrednih usjeva. Do trovanja ljudi pesticidima dolazi na nekoliko načina: kroz usta te putem kože ili disajnih organa. Životinje se najčešće truju konzumiranjem tretiranih biljaka, dok se bilje oštećuju samim nanošenjem pesticida. Pesticidi su opasni čak i kada ne izazivaju akutno trovanje, jer imaju sposobnost nakupljanja u tkivima ljudi i životinja (najviše u masnom tkivu, bubrezima i jetri).

Znanstvenim istraživanjima je dokazano da pesticidi mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema i ugroziti ljudski život. Godinama je proučavana veza između pesticida i dijabetesa, a posljednji dokazi upućuju na to da pesticidi stvaraju otpornost tijela na inzulin. Više do 200 istraživanja je potvrdilo da pesticidi mogu uzrokovati i nekoliko vrsta raka, uključujući leukemiju, limfom, rak mozga, dojki, debelog crijeva, prostate, pluća i jetre. Istraživanjima je otkriveno da pesticidi djeluju i na pretilost i neravnotežu hormona u tijelu.

Voće i povrće s najviše pesticida su jabuke, jagode, breskve, nektarine, grožđe, celer, cherry rajčice, krastavci, krumpir, špinat, ljute paprike, tikvice, kelj i zelena salata.

Voće i povrće s najmanje pesticida su kukuruz, kupus, grašak, luk, patlidžan, šparoge, gljive, batat, avokado, ananas, mango, papaja, grejp, kivi i dinje.

Kad god je to moguće, od lokalnih proizvođača kupujte povjereno voće i povrće organskog podrijetla. Kada niste sigurni, ogulite koru ako je to moguće jer je to sigurnije nego da namirnice s prvog popisa jedete s korom.

 

 

Petra Šegulić

 

volonteri

Sponzori, donatori i partneri

Carpe_diem_logo.pngDrutvo_Naa_djeca_Karlovac_logo.pngGradska_Toplana_logo.jpgHEP_RGB.pngHK-logo-color.pngINKASATOR_LOGO_RGB.jpgKarlovac_logo_.jpgMDOMSP_logo.pngMcdonalds_logo.jpgNajbolji_prijatelj.pngOS-Grabrik-Logo-.jpgO_Draganii.pngO_Mahino_logo.pngZELENILO-LOGO.jpgZoo_villi_logo.pngistoa_logo.pnglogo_kole_banija.pnglogo_zoo_hobby.png
Go to top