Amazonska prašuma proteže se na šest milijuna kvadratnih kilometara, zbog čega se smatra najvećom preostalom prašumom na Zemlji.
Ona prekriva oko trećinu Južne Amerike, a uglavnom raste u porječju Amazone. Poznato je kako sadrži više vrsta biljaka i životinja nego bilo koje drugo područje, a pod tim se misli na jednu petinu svjetskih ptica i jednu desetinu vrsta sisavaca.
Iskorištavanje prašume započeli su španjolski konkvistadori, nastavili su portugalski trgovci, da bi se napokon okušali i brazilski veleposjednici. Danas, velika gospodarska udruženja iz Brazila, velikim dijelom rade na uništavaju amazonske prašume. Smatra se da glavni razlog leži u gospodarskoj politici Brazila kada su krenula velika ulaganja, koja su prije svega trebala taj rubni dio regije uključiti u gospodarsku cjelinu zemlje.
Nažalost danas ova čuvena prašuma trpi neprekidnu sječu, a glavni razlog leži u potrebi za većim brojem novih pašnjaka i naravno plantaža. Pored toga Amazona je u zadnje vrijeme sve više na udaru zbog toga što je nedavno na tom području pronađen velik broj zlata i minerala, također zbog toga što se sve više radi na tome da se smanji velika količina stanovnika u najpopularnijim dijelovima Brazila te da se što više ljudi naseli u praznom području Amazonije.
Sječa prašuma donosi brojne probleme. Na taj način dolazi do pojačane erozije koja uzrokuje odnošenje tla, a u rijeke pritječe previše vode pa nastaju razorne poplave. Na tim poljoprivrednim površinama dolazi do slabijeg uroda i nerodice. Nestanak prašuma znači i gubitak biljaka i životinja koje u njoj pronalaze dom. Što je najvažnije; kad vrsta jednom nestane, izgubljena je zauvijek !
Petra Šegulić