Na natječaju je pobijedila ideja indonezijskog tima koji predlaže stvaranje podmornica koje bi proizvodile led i slagale ga poput puzzli.
Kao što sadnjom stabala obnavljamo šume uništene požarima ili drugim kataklizmama i tako uklanjamo ugljični dioksid iz atmosfere, zašto se tako ne bi ledom mogao rashladiti Arktik ? Ovo pitanje postavio je tim indonezijskih dizajnera koji su dali odgovor na klimatsku krizu. Rješenje je u podmornicama koje stvaraju ledeno more, piše CNN. Ideja je pobijedila na međunarodnom natječaju za radikalne pristupe održivosti.
Tim predvodi 29-godišnji arhitekt Faris Rajak Kotahatuhaha, a njegov tim smislio je plovilo koje bi proizvodilo sante leda u obliku heksagona debljine oko 5 metara. Proces bi započeo uranjanjem podmornice ispod površine kako bi se njena središnja šupljina ispunila morskom vodom. Voda bi se filtrirala od soli i povećavala točku smrzavanja za oko 16 stupnjeva Celzijusa, nakon čega bi se otvor za filtraciju zatvorio da se zaštiti od sunca.
Santa bi se prirodnim putem formirala unutar podmornice i izbacila na površinu mjesec dana kasnije. Prema ideji tima koji stoji iza projekta, heksagonalni oblik može potaknuti stvaranje ledenih bregova ili „ledenih beba“ kako iz zove Kotahatuhaha i oni bi se međusobno povezivali u veće smrznute površine, poput puzzli. Dizajneri tek trebaju smisliti kako bi pogon trebao funkcionirati da bi plovilo u potpunosti bilo samoodrživo. Andrew Shepherd, profesor na britanskom sveučilištu Leeds, ideju je opisao kao "zanimljivo inženjersko rješenje", iako je doveo u pitanje skalabilnost projekta. Procijenio je da bi za zamjenu polarnog leda istom brzinom koja je nestala u posljednja četiri desetljeća trebalo oko 10 milijuna podmornica.
"To je jako puno podmornica. Primjerice, to je skoro pa ukupan broj Model T – Fordovih oldtimera ikad proizvedenih." Ali Kotahatuhaha ne predlaže samo izvedivost, već i pronalazak drugačijeg načina za pristup klimatskim izazovima. "Arktik se posljednjih desetak godina rapidno otapa, pa smo pokušali riješiti problem drugačijim načinom razmišljanja", kaže mladi arhitekt.
"Bogatije zemlje troše milijune na zaštitu i gradnju morskih zidova, ali što je s onim siromašnijima koje nemaju proračun za zaštitu od porasta razine mora ? To je problem s kojim se svijet suočava, pa prije nego se krene s obranom od rasta razine mora, treba provesti neku vrstu intervencije kojom bi se riješio problem u njegovom ishodištu", rekao je Kotahatuhaha. Moguće zamjerke projektu je da stvaranje leda neće promijeniti razinu mora. No, usporavanje ili zaustavljanje topljenja leda nije samo problem porasta razine oceana. Snijeg i led odražavaju znatno više sunčeve svjetlosti nego površina mora, tako da veće zaleđene površine vraćaju više zračenja nazad u svemir.
"Ako se napravi dovoljno leda, to bi u konačnici moglo promijeniti temperaturu planete, što bi zauzvrat moglo dovesti do smanjenog topljenja leda na kopnu i smanjenog porasta razine mora", smatra Shepherd, nudeći alternativnu prednost stvaranju ledenih bregova. No, zato postoji još jedna ideja iz 2017. godine, a stvorio ju je tim istraživača s Državnog sveučilišta u Arizoni koji smatraju da bi bolji efekt postigli pumpama koje bi usisavale morsku vodu i raspršivale je na ledenu površinu gdje bi se brže smrzavala. Znanstvena istraživanja sugerirala su da se pomoću 10 milijuna uređaja tijekom zime može podebljati ledeni sloj za oko metra. Ostali prijedlozi bili su usredotočeni na zaštitu leda, a ne na njegovo stvaranje.
Od 1990. godine britanski fizičar John Lanham istraživao je tehniku poznatu kao 'osvjetljavanje morskog oblaka', u kojoj se čestice - poput soli u morskoj vodi - ubrizgavaju u oblake kako bi povećali količinu sunčeve svjetlosti koju odbijaju. Zajedno sa Stephenom Salterom, profesorom inženjerskog dizajna na Sveučilištu u Edinburghu, Lanham je razvio konceptni dizajn za plutajući "brod za raspršivanje" koji bi kroz niz jarbola mogao ispaliti morsku vodu u oblake.
Svjetliji oblaci vraćali bi više sunčeve svjetlosti i sprečavali njezino prodiranje do zemljine površine, pa bi to smanjilo topljenje leda za ljetnih mjeseci i potaknulo nadopunjavanje leda tijekom zime. Američka neprofitna grupa Ice911 provela je posljednje desetljeće razvijajući vrlo reflektirajući materijal sličan pijesku koji se može rasuti po ledu i štititi ga od sunčevih zraka.
Izvor: express.hr