Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.

 Smješten je u blizini Starigrada, sjeverna Dalmacija, na južnim obroncima planine Velebit, nedaleko od Zadra. Sadrži dva kanjona, Mala (Mala) i Velika (Velika) Paklenica. Danas kroz Mala Paklenica ne teče voda. U blizini ulaza u Veliku Paklenicu nalazi se umjetni tunelski kompleks izgrađen za Josipa Broza Tita tijekom napetosti između Jugoslavije i SSSR-a krajem 40-ih i početkom 1950-ih.

Od geomorfoloških osobina najzanimljiviji, a ujedno i najimpresivniji su kanjoni Male i Velike Paklenice koji se usijecaju duboko u utrobu Velebita. Paklenicu godišnje posjeti preko 100.000 posjetitelja, a najvjerniji posjetitelji su penjači koje se od proljeća do jeseni može vidjeti na stijenama Paklenice, posebice na najvećoj hrvatskoj stijeni Anića kuku (712 m). NP Paklenica zauzima površinu od 96 km². Najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m). U nacionalnom parku postoji i nekoliko špilja i jama od kojih su najpoznatije i najveće špilja Manita peć iznad kanjona Velike Paklenice i Jama Vodarica između kanjona Velike i Male Paklenice.

Bogatstvo biljnog svijeta odražava se na popisu 1.000 biljnih vrsta i podvrsta zabilježenih do danas, od kojih je 79 endemičnih. Velika raznolikost, prisutnost reliktnih, endemskih, rijetkih, zakonom zaštićenih vrsta čine Park vrlo vrijednim florističkim područjem, ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu. Šumski fenomen jedan je od glavnih razloga što je područje Južni Velebit proglašeno nacionalnim parkom. U parku se mogu naći hrastove i orijentalne šume graba, bukove šume, šume crnog bora i paprati. Životinjski svijet su raznolika staništa u Paklenici i vertikalna stratifikacija pružaju dom raznolikoj fauni. Beskralježnjaci su relativno slabo istraženi, atraktivni insekti poput dnevnih leptira dobro su istraženi. Nađeno je preko 40 vrsta vodozemaca i gmazova, istaknuta ugrožena Orsinijeva zmija. Ptice su najbrojnija skupina kralježnjaka s dosad zabilježenom 230 vrsta. Svijet ptica predstavljene su 102 vrste gnijezdarskih ptica koje se nalaze na širem području parka. Skupina gnijezdnih ptica uključuje zajednicu ptica koje obitavaju stijene i litice u kanjonima Velike Paklenice i Male Paklenice, s 24 vrste ptica. Posebnu vrijednost u park dodaju ugrožene i rijetke vrste ptica, poput zlatnog orla, sokola peregrina, orao kratkog nogu i gospaka. Šumska područja bogata su djetlićima, a najrjeđi među njima su djetlići s bijelim leđima i djetlići srednjih pjega. U parku se nalaze i 53 vrste sisavaca, istaknuta je srna i divokoza, dok je smeđi medvjed najveći grabežljivac. U špiljama se nalazi niz zanimljivih podzemnih životinja kao što su rakovi, grinje, nematode, vodeni crvi, pauci, pseudo škorpion, bube i šišmiši.

Nacionalni park Paklenica najposjećenije je planinarsko mjesto u Hrvatskoj i najveći u jugoistočnoj Europi. Neposredna blizina morske vode daje ovom penjačkom mjestu poseban šarm, što Pakleničku Rivieru čini idealnim mjestom za kombiniranje penjanja i vodenih sportova. Danas se na penjalištima Paklenice nalazi preko 360 opremljenih i poboljšanih ruta raznih stupnjeva i dužina, tako da se svaki penjač može svidjeti. Glavna sezona penjanja započinje u proljeće i traje do kasne jeseni. Pješačenje je jedini način da stvarno upoznate Paklenicu. Prostor parka sadrži 150–200 km staza i staza, od onih namijenjenih turistima, koji vode od kanjona Velika Paklenica do špilje Manita peć, šumske kućice Lugarnice i planinarskog doma, do onih namijenjenih planinarima, koji vode do najviših vrhova Velebita , Staze u Parku označene su tablama i planinarskim natpisima.

• Zaštita životinja
• Zaštita okoliša
• Energetska učinkovitost i zaštita okoliša