
Sve donedavno nije postojao uspješan način recikliranja plastičnog otpada jer je separacija raznih polimera praktično nemoguća, a postupak za obradu miješanih polimera nije postojao. Danas se u nekoliko smjerova razvijaju istraživanja kojima se može iskoristiti plastični otpad i time ujedno smanjiti onečišćenje okoline.
Unazad 20 godina Japanska industrija počela je s proizvodnjom strojeva koji mogu prerađivati miješani i onečišćeni otpad za proizvodnju artikala koji se koriste kao zamjena za drvo i beton. Početkom 1975. godine bilo je u radu u Japanu više od 20 takvih strojeva koji proizvode oko 40.000 tona gotovih proizvoda godišnje. Postupak više nalikuje lijevanju nego li uobičajenim postupcima plastičnih masa. Primjenjuje se vrlo nizak pritisak, što omogućuje korištenje jeftinih kalupa, katkad i od aluminijuma.
Izrađeni proizvodi uglavnom služe kao zamjena za drvo jer su jeftiniji i otporni na vatru, atmosferske utjecaje, gljive, kukce, a mogu se obrađivati alatom za obradu drveta. Otpad koji ulazi u takav stroj mora sadržati 80% termoplasta (PVC, polietilen, polistiren, najlon i dr.), a ostalo može biti papir, alu folija blato, pijesak itd.
Otpadna plastika koja nastaje u pogonima prerađivača obično se sastoji od jedne vrste polimera i može se ponovo upotrijebiti, kao i odbačena plastika koja se skuplja u raznim relativno velikim konzumnim područjima (najčešće razne vrste jednokratno upotrebljavane ambalaže). Ponovna upotreba plastičnog otpada je recikliranje. Reciklirani materijali se u određenom omjeru dodaju u svježi materijal i ponovo prerađuje pa se na taj način postiže niža cijena proizvoda.
Plastični se otpad može ukloniti spaljivanjem uz iskorištenje energije koja se oslobađa. Problem pri spaljivanju plastičnog otpada je emisija raznih kancerogenih spojeva, ovisno o vrsti polimera. Stoga je pri spaljivanju potrebna stalna kontrola ekološke sigurnosti. Jedan od uzroka rasta količine plastičnog otpada je nepovratna plastična ambalaža (90% robe se nudi u nepovratnoj plastičnoj ambalaži).
Petra Šegulić
Udruga za lokalni razvoj „Turbina promjena“ u partnerstvu s četiri osnovne škole: [ ... ]
Opširnije...
Početkom travnja 2020. godine, Udruga za lokalni razvoj „Turbina promjena“ iz Karlovca, [ ... ]
Opširnije...Nažalost, situacija u kojoj smo se svi našli plodno je tlo za „fake news“, ali i [ ... ]
Opširnije...Sukladno preporuci Stožera civilne zaštite Karlovačke županije, Udruga za lokalni razvoj "Turbina [ ... ]
Opširnije...Domaći sapun nije teško napraviti kod kuće. Prednost takvog sapuna je što je kvalitetniji [ ... ]
Opširnije...Biodinamička poljoprivredna proizvodnja holistički je pristup poljoprivredi i poštuje načelo: [ ... ]
Opširnije...
















